Islamska zajednica i njeno ustrojstvo

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, Hrvatskoj Sloveniji i Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju.

Ustrojstvo organa i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njene djelatnosti temelje se na Kur’an-i kerimu i sunnetu Muhammeda alejhi-s-selam, islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena.

Prava i obaveze pripadnici i članovi Islamske zajednice ostvaruju u džematu, organima i ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Islamska zajednica se stara za ispravno razumijevanje i življenje islama i osiguravanje uvjeta za prenošenje Emaneta.

Cilj Islamske zajednice je da svi njeni pripadnici žive u skladu sa islamskim normama. Cilj Islamske zajednice ostvaruje se promicanjem dobra i odvraćanjem od zla. Islamska zajednica čuva vjerodostojnost islamskih normi i osigurava njihovo tumačenje i primjenu.

U tumačenju vjere i izvršavanju ibadetskih islamskih dužnosti u Islamskoj zajednici primjenjuje se maturidijski akaid i hanefijski mezheb. Islamska zajednica se brine o islamskom odgoju i obrazovanju svojih pripadnika i članova, i zalaže se za očuvanje islamskih vrijednosti braka i porodičnog i društvenog života uz zajedničko zalaganje muškaraca i žena.

Islamska zajednica se organizira kao:
– džemat i medžlis,
– muftijstvo, odnosno mešihat,
– Sabor, Reisu-l-ulema, Vijeće muftija, Rijaset i Ustavni sud.

Sabor, Reisu-l-ulema, Vijeće muftija, Rijaset i Ustavni sud najviši su organi Islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu.

Džemat je osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice. Organi džemata su: skupština džemata i džematski odbor. Skupštinu džemata sačinjavaju svi muslimani i muslimanke iz tog džemata koji su navršili osamnaest godina života i koji su članovi Islamske zajednice.

Skupština džemata bira: džematski odbor, zastupnike džemata u skupštinu medžlisa i delegate džemata za izborno tijelo koje bira sabornike Islamske zajednice te donosi odluke koje se tiču organizacije i aktivnosti džemata i vjerskog života u džematu.

Medžlis je organizaciona jedinica Islamske zajednice koja u pravilu obuhvata sve džemate na teritoriji jedne općine ili najmanje sedam džemata koji čine povezanu cjelinu. Organi medžlisa su: skupština i izvršni odbor. Skupštinu medžlisa čine izabrani zastupnici džemata.

Skupština medžlisa:
– bira radno predsjedništvo koje rukovodi radom skupštine,
– bira članove izvršnog odbora medžlisa,
– daje opće smjernice za rad izvršnog odbora medžlisa,
– usvaja godišnji plan i izvještaj o radu izvršnog odbora medžlisa,
– daje saglasnost na prijedlog budžeta i završni račun medžlisa.

Glavni imam je nadležan i odgovoran za organizaciju i izvršavanje vjerskih poslova i aktivnosti na području medžlisa i odgovoran je za rad imamā, hatibā i muallimā. Glavni imam u pitanjima vjere odgovoran je muftiji, a u administrativnim stvarima odgovoran je izvršnom odboru medžlisa.

Glavnog imama imenuje, premješta i razrješava dužnosti reisu-l-ulema na prijedlog muftije. Mandat glavnog imama traje četiri godine sa mogućnošću ponovnog imenovanja.

Izvršni odbor medžlisa je izvršni organ Islamske zajednice na području medžlisa. Broj članova izvršnog odbora medžlisa određuje se prema broju pripadnika Islamske zajednice na području medžlisa i ne može biti manji od pet niti veći od petnaest. Glavni imam medžlisa je član izvršnog odbora medžlisa po položaju.

Izvršni odbor medžlisa:
– izvršava odluke i provodi uputstva viših organa Islamske zajednice,
– stara se o uvjetima i potrebama vjerskog života na području medžlisa,
– nadzire rad džematskih odbora i daje im uputstva za rad,
– brine se o prihodima i imovini Islamske zajednice,
– daje prijedloge za postavljanje i razrješenje imama, hatiba i muallima,
– podnosi izvještaj o radu.

Izvršni odbor medžlisa ima predsjednika. Predsjednik predstavlja i zastupa medžlis i rukovodi radom izvršnog odbora. Općim aktom koga donosi Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uređuju se pitanja vezana za medžlis.

Kad Rijaset Islamske zajednice utvrdi da izvršni odbor medžlisa ne obavlja svoje djelatnosti u skladu sa Ustavom i drugim propisima Islamske zajednice, donijet će odluku o njegovom raspuštanju i naložiti skupštini medžlisa da izabere novi izvršni odbor medžlisa u roku od 60 dana. Do izbora novog izvršnog odbora medžlisa poslove će obavljati povjereništvo od tri člana koje imenuje Rijaset Islamske zajednice.

 

Informacije o Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo

Godina osnivanja Medžlisa: nepoznato (vjerovatno kad i drugi medžlisi na području Bosne i Hercegovine)

Muslimanska populacija na području Medžlisa: Prema popisu iz 1991.  registrovano je najviše Bošnjaka oko 51%, Srba je bilo oko 27%, ostalih oko 15% i Hrvata 7%.

Površina:   1276,9 km2

Broj džemata: 160

Broj uposlenih imama: 92 imama i 2 muezina (stalni radni odnos) i 131 honorarno angažiranih po raznim osnovama (imam, hatib, muallim)

Geografski  položajMedžlis IZ-e Sarajevo se nalazi na istočno dijelu Bosne i Hercegovine i pokriva teritoriju Kantona Sarajevo, zatim dio općine Pale (džemati Prača I Hrenovica), te dio općine Trnovo (Republika Srpska). Medžlis IZ-e Sarajevo sa jugozapadne strane okružen je planinama Trebević, Igman i Bjelašnica. Na istoku graniči sa Goraždanskim muftijstvom, a sjeverozapadno sa Zeničkim. Duž cijelog medžlisa protiče rijeka Miljacka koja se sa rijekom Željeznicom ulijeva u Bosnu. Sjedište upravne zgrade Medžlisa je u općini Stari Grad, Sarajevo, ulica Bistrik do broja 8 (finansijska, administrativno-pravna služba), a u ulici Kračule br. 23 (vjersko-prosvjetna služba).

Novija povijest: Područje koje danas obuhvata MIZ-e Sarajevo u vrijeme Austro-Ugarske bio je podjeljen u sedam kotara: Čaršija, Koševo, Bjelave, Kovači, Grad (Kastel), Harvatin i Bistrik-Čobanija.  Ovi kotari bili su podjeljeni u 106 mahala.  U vrijeme Kraljevine Jugoslavije područje medžlisa bilo u sastavu Drinske banovine sve do Drugog svjetskog rata kada Sarajevo okupiraju njemačke nacističke snage i ono ulazi u sastav NDH. Nakon drugog svjetskog rata područje MIZ-a Sarajevo obuhvata područje Grada Sarajeva, te općine Ilidža, Hadžići, Vogošća, Ilijaš i Pale, a kasnije i općina Trnovo i Olovo. Ovo područje je ostalo u sastavu Medžlisa i nakon agresije na BiH (1992-1996) osim općine Olovo koje je postalo samostalni medžlis. Područje Medžlisa obuhvata cijeli teritorij Kantona Sarajevo i neki dijelovi RS, te odlukom Sabora IZ-e u BiH od 2000. godine i područje općine Prača iz Goraždanskog kantona.

Dosadašnji glavni imami:

  • Kasim ef. Ibrišimović
  • Aćif ef. Skenderović
  • Rasim Kadrić
  • Mahmut Karalić (pomoćnici: hfz. Fadil Fazlić i Abdugafar Jukić)
  • Abdugafar Jukić
  • Mehmedalija ef. Hadžić
  • Husejin ef. Smajić (pomoćnici: Abdugafar Jukić, a nakon njega Suljo ef. Ćerimović I Ismail ef. Smajlović)
  • Ferid Dautović (zamjenik: Malik Šljivo, pomoćnik: Suljo Ćerimović, a nakon njega Klisura Elvedin)
  • Trenutno glavni imam: dr. hfz. Kenan Musić, (pomoćnici: Malik ef. Šljivo, Klisura Elvedin i Miralem Babajić)

Organizacija vjerskog života: Vjerski život na području Medžlisa IZ-e Sarajevo organiziran je kroz 160 džemata, odnosno, 180 džamija i 43 mesdžida. Imamsku, hatibsku i muallimsku dužnost obavljaju 91 stalno i 131 honorarno uposlena imama. Zbog velikog broja “malih džemata”, što je specifičnost sarajevskog medžlisa, nešto je veći broj službenika koji su honorarno angažovani po različitim osnovama, kao imami, hatibi ili muallimi. Među honorarnim imamima najviše je studenata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, sa kojima je potpisan ugovor o stipendiranju, zatim uposlenika u institucijama Islamske zajednice , profesora Gazi Husrev-begove medrese, te penzionisanih imama. Tokom 2017. godine Izvršni odbor Medžlisa zbog odlaska u penziju ili neka druga radna mjesta, premjestio je iz drugih džemata unutar Medžlisa ili primio putem konkursa nove imame u stalni radni odnos i to u džemate: Nova Breka, Milinkladska, Dobrinja 3B, Kasindolska, Osjek, Faletići i Budmalići.

Nakon prijema novih imama, kadrovska struktura stalno uposlenih u vjersko-prosvjetnoj službi izgleda ovako:

  • imami 9
  • muezzini 2
  • gasali 6
  • administrativni radnik 1
  • koordinator za ženski aktivizam i socijalna pitanja 1

Ukupno stalno zaposlenih: 105

Kvalifikaciona struktura:

  • VSS 82
  • VŠS 6
  • SSS 16
  • NS 1

Po Ustavu Islamske zajednice, Medžlis je organizaciona jedinica sa najmanje sedam džemata. Na području gotovo svake općine postoji organiziran Medžlis. Izuzetak od tog pravila je Medžlis islamske zajednice Sarajevo. U toku svog postojanja on je bio različito prostorno organiziran. Nekad je zauzimao veći,  a nekad manji prostor. Trenutno obuhvata područje sarajevskog kantona sa malim odstupanjem. Danas u sastavu sarajevskog Medžlisa su sljedeće općine: Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža, Trnovo, Hadžići, Vogošća, Ilijaš i džemat Hrenovica općina Pale–Prača.

Na osnovu ovih podataka može se kazati da je Medžlis IZ-e Sarajevo teritorijalno najveći i najbrojniji Medžlis u Bosni i Hercegovini. Na ovom Medžlisu trenutno radi 92 stalno uposlenih imama. Ovaj Medžlis  je osnovao i preduzeće “Jedileri” za pokopne djelatnosti.

Na području Medžlisa provedena je potpuna centralizacija i članarina je jedinstvena. Iznos članarine za 2018. godinu je 50,00KM i plaća se za cijelu porodicu.

Zbog veličine ovog Medžlisa izvršni odbor čine 15 ljudi sa glavnim imamom po funkciji. Na čelu izvršnog odbora je predsjednik Medžlisa Jusuf Zahiragić. Prostorije Medžlisa su smještene u dvije zgrade. Administrativni dio sa pokopnim društvom “Jedileri” smješten je u zgradi pored turbeta Sedam braće, a vjersko prosvjetna služba je u ulici Kračule pod Kovačima.

Zbog veličine Medžlisa i aktivnosti koje se provode pored glavnog imama, doc. dr. hfz. Kenana ef. Musića, u okviru Vjersko-prosvjetne službe djeluju: pomoćnici glavnog imama mr. Malik-ef. Šljivo, Miralem ef. Babajić i Elvedin-ef. Klisura.

Među zaposlenim u vjersko-prosvjetnoj službi je 11 hafiza Kur’ana, 2 doktora islamskih nauka i 10 magistara nauka (postdiplomski studij 4+2), 4 zaposelnika sa zvanjem master islamskih nauka.

Osim stalno zaposlenih u Medžlisu je angažovano 131 honorarnih imama i stipendista za obavljanje prakse. Obaveze koje imaju su: pet dnevnih vaktova, džuma i mektebska nastava (neki od njih su pomoćni muallimi). Neki od honorarnih imama su samo hatibi, neki samo muallimi ili klanjaju namaze. U nekim džamijama više je osoba angažovano po različitim osnovama.

Na području MIZ-a Sarajevo porušeno je mnogo džamija, kao i u samoj domovini. Porušene džamije kao i nove, koje se do agresije nisu mogle praviti u urbanim sredinama, danas  iznova gradimo i popravljamo.

Izgradnja novih džamija finansira se uglavnom iz vlastitih sredstava ili uz pomoć naše braće iz islamskog svijeta.